Kada govorimo o ulasku Hrvatske u EU, onda je vrlo važna komponenta o kojoj treba govoriti ekonomska i monetarna politika. Zajednička ekonomska politika odnosi se na integraciju gospodarstva u EU, poticanje gospodarskog rasta, osiguranje postojećih i novih radnih mjesta te na postizanje konkurentnosti zajedničkog europskog gospodarstva na globalnoj razini. Monetarna politika najuže se povezuje s uvođenjem nove europske valute: eura. Ulazak u EU ne podrazumijeva automatsko uvođenje eura kao nove valute u Hrvatskoj. Postoji i mogućnost ostanka kune kao hrvatske valute. Nisu sve zemlje EU uvele euro, ukupno je 17 članica EU uvelo euro i one zajedno čine eurozonu. Naime, da bismo mi uopće uveli euro trebamo zadovoljiti određene kriterije, neki od njih su: stopa inflacije ne smije nam biti viša od prosjeka triju zemalja EU s najnižom inflacijom uvećanom za 1,5 postotnih bodova, manjak proračuna ne smije nam biti viši od 3% BDP-a, javni dug ne smije nam biti viši od 60% BDP-a, dugoročna kamatna stopa ne smije nam biti viša od prosjeka triju zemalja članica EU s najnižom inflacijom uvećanom za dva postotna boda. Za zajedničku monetarnu politiku u EU brine Europska središnja banka (ESB) zajedno s nacionalnim središnjim bankama zemalja članica eurozone. Ukoliko Hrvatska uvede euro, HNB će zajedno s ESB-om po načelima EU voditi monetarnu politiku, s najvažnijim ciljem održavanja stabilnosti cijena. S uvođenjem eura hrvatskim poduzećima olakšat će se poslovanje, omogućit će se usporedba cijena na tržištu, nestat će troškovi konverzije valute i najvažnije eliminirat će se valutni rizik, koji je većina građana osjetila na svojoj koži i na povećanju iznosa rate kredita. Ujedno će se morati prilagoditi postojeće visoke kamatne stope u Hrvatskoj onima u zemljama eurozone.

Objavljeno u Regionalni Tjednik