Što vidite kada pogledate na svoj mobitel, tablet ili računalo? Piksele? Slike? Digitalnu distrakciju? Ja vidim podatke. Svakog dana generiramo ogromne količine podataka: Likeom na Facebooku, komentiranjem fotografije na Instagramu, povlačenjem kartice u trgovini… ostavljamo trag “krušnim mrvicama” koje čine kartu naših interesa, navika i interakcija. Podaci se danas smatraju valutom i predstavljaju najvažniji strateški resurs koji ima velik potencijal kao alat za donošenje pravih odluka i postizanja kompetitivnih prednosti. Eksponencijalni rast količine podataka danas transformira svaku industriju i potiče potražnju za praktičarima koji mogu iskoristiti potencijalnu moć podataka u odlučivanju i planiranju. Od zdravstva i financija, do svijeta zabave, potreba za analizom podataka raste u svakoj domeni. Pojedinici, organizacije, gradovi i države teže da budu data driven, smart, i intelligent. Biti podatkovno usmjeren (eng. data driven) znači da se odluke temelje na podacima i činjenicama, a ne na intuiciji. Mnogi ljudi smatraju da se podatkovno usmjeren pristup uglavnom veže uz računalne znanosti ili matematiku. Činjenica je kako je pristup i odlučivanje koji se temelji na podacima budućnost digitalnog svijeta. Da, ovaj pojam se često koristi u poslovnom okruženju, i tehnološkim područjima, međutim, primjenjuje se na svako područje našeg svakodnevnog života. Svaki čovjek zna da su pogrešne odluke skupe. Zbog toga je potreban pristup utemeljen na podacima koji pomaže u izgradnji logičke strategije utemeljene na čvrstim činjenicama i podacima. U suvremenom kontekstu riječ je o stvaranju kulture logičkog razmišljanja čiji je cilj da misli postaju jasnije te da vode dobro promišljenim rješenjima.

Kako podaci utječu na Vas, svakodnevni život i svakodnevne odluke? Ovaj blog daje uvid u procese koji usmjeravaju svaku odluku. Zašto neki trgovački lanci redovito stavljaju pive pokraj polica s pelenama? Kako sportski klubovi dobro predvide uspješne performanse jeftinijih, podcijenjenih igrača te donose odluke o kupovini istih? Kako vlade pojedinih država koriste podatke da bi utvrdile razinu zadovoljstva, kvalitete života ili pogodnosti prijevara? Kako korisnički generirani podaci mogu pomoći u razvoju gradova koji su u skladu sa stvarnim potrebama ljudi? Kako se podaci koriste za rješavanje nekih od najvećih prepreka s kojima se svijet danas suočava - od siromaštva do klimatskih promjena? Može li se koristiti sadržaj analize vijesti za predviđanje cijene dionica?

Ovo su samo neka od pitanja na koja će se odgovoriti kroz seriju blogova. Stay tuned. :-)