Prema istraživanjima, 80 posto građana Hrvatske koristi lijekove za smirenje, 75 do 90 posto svih posjeta liječniku opće prakse povezano je s kroničnim stresom. Najveći postotak odnosi se na menadžere, ljude na rukovodećim pozicijama koji donose teške odluke u uvjetima rizika i na kojima počiva velika doza odgovornosti za tvrtku i za njezine zaposlenike. Stresom na poslu u EU obuhvaćeno je 41,2 milijuna zaposlenih.

Stres na poslu naziva se menadžerskom bolešću, a neki ga nazivaju i kugom 21. stoljeća. Menadžerka bolest otkrivena je slučajno u SAD-u prije trideset i pet godina. Kardiolozi koji su dijelili čekaonicu s jednim oftalmologom, primijetili su da su stolice pred njihovom ordinacijom znatno oštećenije od onih pred vratima oftalmologa. Poslije su utvrdili da k njima dolazi mnogo ljudi na rukovodećim funkcijama, koji nemaju živaca ni vremena čekati pa živčano grebu i uništavaju stolice. Poslije se zaključilo da svi oni imaju zajednički nazivnik, a to je izloženost menadžerskom stresu.

Zašto je menadžerski stres tako opasan?  On uzrokuje pojačano lučenje negativnih hormona čije djelovanje štetno djeluje na organizam. Kronični stres povećava opasnost od srčanih bolesti za 68 posto. On uzrokuje vrlo ozbiljna fizička i psihička oboljenja kao što su povišeni krvni tlak, povišeni kolesterol, aterosklerozu, moždani i srčani udar, anksioznost, depresiju i bolesti štitnjače.  Veliki problem pod utjecajem stresa je i nezdrava i neredovita prehrana. Većina zaposlenika koji su pod stresom pati od glavobolje, loše probave, proljeva, stalnog umora i kronične nesanice. Stres na radnome mjesto čini menadžere nestrpljivima, svadljivima i osamljenima, što dovodi do ljutnje, promjene raspoloženja i osjećaja bespomoćnosti. Naravno uvelike utječe i na kalitetu obavljanja posla.

Posljedica stresa na poslu je 50 do 60 % svih izgubljenih radnih dana, ali i oko 5 milijuna nesreća na poslu. To znači gubitak od najmanje 20 milijardi eura godišnje.

Objavljeno u Regionalni Tjednik