Psiholog Tony Buzan predstavio je tehniku mentalnih mapa koja u svom osnovnom konceptu prati prirodnu vezu između živčanih stanica u našem mozgu. Područja primjene mentalnih mapa zaista ima mnogo. Možemo ih koristiti za učenje zbog čega su vrlo popularne kod učenika i studenata, za planiranje radnih obveza, za vođenje sastanaka, za pregovaranje, za pripremu prezentacija, za rješavanje problema i odlučivanje. Mentalne mape pomažu u oslobađanju naše kreativnosti, te njihova izrada u jednakoj mjeri zapošljava našu lijevu i desnu polovicu mozga. Mentalne mape koristimo za pronalaženje novih načina učenja i samim time učenje postaje zanimljivije. Problemi više ne izgledaju toliko neriješivi ukoliko ih postavimo na mentalnu mapu i sagledamo u cijelosti. Tjedni raspored nije više zbrkani popis aktivnosti koje moramo odraditi, već postaje pregledniji. Odlučivanje je jednostavnije, ako su sve raspoložive informacije i odgovornosti pregledno smještene na mentalnu mapu. Velika prednost mentalnih mapa je u tome što nam omogućava prikazivanje različitih puteva. Možemo ispisivati ideje u svim smjerovima, tako da u središte mentalne mape postavimo problem i nastavimo u smjeru rješavanja problema ili u središte mentalne mape postavimo rješenje te tražimo izvor problema. Na taj način ćemo dobiti preglednost ideja i međusobno ćemo ih povezati, pa će nam cijela slika dati jednu logički povezanu cjelinu i rješenje naših problema. Mentalna mapa je oblikovana tako da mozak lakše usvaja i pamti informacije koje su njome prikazane. Upravo zato su sve popularnije i kod učenja. One pomažu odvojiti bitne pojmove od onih manje bitnih te povezati te pojmove u smislenu cjelinu. Na taj način olakšavaju razumijevanje i pamćenje materije, te ponavljanje i izlaganje naučenog.

Objavljeno u Regionalni Tjednik