Stalno se priča o sredstvima koje ćemo imati na raspolaganju kad uđemo u EU, međutim često se zanemaruje da će Hrvatska trebati uplaćivati u proračun EU. Naime, već od prvog dana ulaska Hrvatske u EU ona će uplaćivati potrebne doprinose u EU proračun. Proračunska sredstva EU prikupljaju se iz triju osnovnih vrsta prihoda: tradicionalnih vlastitih sredstava (npr. prihodi od carina), vlastitih sredstava po osnovi PDV-a te vlastitih sredstava iz uplata država članica na temelju bruto nacionalnog dohotka (BND). Najvažniji izvor prihoda EU su sredstva koja se temelje na BND-u, a koja su izravno povezana s ekonomskom snagom država članica. Ono što je dobra vijest za Hrvatsku je da će ona više primati iz proračuna EU nego što će u njega uplaćivati. Računica je da će Hrvatska za svaki uplaćeni euro u proračun, dobiti iz njega tri eura. Sredstva koja će Hrvatska moći koristiti ulaskom u EU biti će pet do šest puta veća od predpristupnih fondova. Prema financijskom planu za pristupanje Hrvatske u EU, ukupno odobrena sredstva za Hrvatsku u drugoj polovici 2013. godine iznose 687,5 milijuna eura, dok je procjena uplata Hrvatske u proračun EU 267,7 milijuna eura. Najveći udio u tom iznosu čine strukturni fondovi i kohezijski fond čija sredstva iznose 449,4 milijuna eura. Strukturnim fondovima zajednički se nazivaju Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond.  U ukupnim sredstvima predviđena su i sredstva za pripremu schengenske stečevine (40 milijuna eura), sredstva za poboljšanje neto proračunske pozicije Hrvatske u prvoj godini članstva (75 milijuna eura), sredstva od 20,4 milijuna eura za ruralni razvoj i poljoprivredne mjere kao što su potpore u sektoru vina, izravna plaćanja poljoprivrednicima, razminiravanje te ostala sredstva za aktivnosti u okviru politike EU.

Objavljeno u Regionalni Tjednik