Elinor Ostrom, 63. je dobitnica i prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju. Ekonomska nagrada se dodjeljuje od 1968. godine i nije dio originalnih nagrada navedenih u oporuci industrijalca Alfreda Nobela iz 1895. godine. Elinor Ostrom je profesorica na sveučilištu Indiana u Bloomingtonu. Nobelovu nagradu za ekonomiju dobila je 2009. godine zajedno sa Oliverom Williamsom za rad na području ekonomskog upravljanja. Švedska Kraljevska akademija za znanost nagradu od 1,4 milijuna dolara dodjelila je Elinor za istraživanja kako upravljati zajedničkom imovinom od strane udruga potrošača, te Williamsonu za njegovu teoriju za rješavanje korporativnih konflikata.

Elinor je dokazala da je privatno i zajedničko vlasništvo nemoguće definitivno i jasno razgraničiti, da privatno i zajedničko vlasništvo dijele istu strukturu, da zajedničko vlasništvo omogućava postojanje privatnog vlasništva i da u svakom zajedničkom vlasništvu postoji privatna komponenta. Uočila je da su tradicionalne zajednice bile u stanju stoljećima uspješno, kvalitetno i efikasno održavati zajedničko vlasništvo, na primjer sisteme za navodnjavanje, zajedničke pašnjake, krda, ribolovna područja, ali, i da se danas često bez vanjske prisile uspješno organiziraju i čuvaju zajednički resursi. Kao primjer je navela znanstvene i istraživačke zajednice koje su posebno važan primjer čuvanja, unapređivanja i dijeljenja zajedničkih resursa i zajedničkih vrijednosti i Wikipediu i Linux kao sjajne primjere uspješnog unapređivanja zajedničkih sustava. Elinor dokazuje da je neefikasnost privatizacije razlog zašto resursi ostaju u zajedničkom vlasništvu. No, utvrđuje i druge razloge: tradiciju, prihvaćene moralne norme i običaje, te činjenicu da ljudi, nisu po prirodi sebični. Elinor Ostrom to pokazuje svojim terenskim istraživanjem te anketama i eksperimentima u kojima ispituje zaključke i pretpostavke teorije igara.

Objavljeno u Regionalni Tjednik