Ulaskom u EU, Hrvatska će dobiti pravo i na svoje predstavnike u Vijeću, Europskoj komisiji i Europskom parlamentu. Europsko vijeće čine šefovi država ili vlada država članica zajedno s njegovim predsjednikom i predsjednikom Europske komisije. Europsko vijeće nije isto što i Vijeće Europske unije koje je krovna zakonodavna institucija Unije i koja se sastaje u različitim resornim oblicima ovisno o predmetu rasprave i donosi odluke. Hrvatska će kad postane članicom EU dobiti 7 glasova u Europskom vijeću i Vijeću Europske unije. U Europskoj komisiji imat će jednog člana kao i ostale članice Europske unije. U Europskom parlamentu, u sadašnjem sazivu Hrvatska ima 12 zastupničkih mjesta. Ako postane punopravnom članicom u razdoblju kraćem od 6 mjeseci do sljedećih izbora za parlament, imat će mogućnost da pošalje 12 zastupnika iz Hrvatskog sabora u parlament. To će biti privremeno rješenje, jer će se broj zastupnika u parlamentu povećati sa sadašnjih 736 na 754, a odluku o broju zastupnika po državama članicama donijet će Europsko vijeće. U ostalim institucijama EU, Hrvatska će imati predstavnike na Sudu Europske unije, jednog suca u Sudu i jednog u Općem sudu. U Općem vijeću Europske središnje banke guverner HNB-a imat će svoje mjesto. Hrvatska će imati i 9 mjesta u Europskom gospodarskom i socijalnom odboru te odboru regija. Hrvatski jezik će biti priznat kao službeni i radni jezik institucija Unije. Kao što se može vidjeti iz broja odbora i članova odbora, birokracija u EU je velika, a za veliku birokraciju troše se veliki novci. Odobrena sredstva Hrvatskoj za razdoblje 1.7. – 31.12.2013. namijenjena pokrivanju troškova prevođenja na hrvatski jezik unutar institucija EU i plaća hrvatskih državljana zaposlenih u institucijama EU iznose 22 milijuna eura.

Objavljeno u Regionalni Tjednik